DRAŽEN TRLIN – INTERVJU ZA KLIX.BA

Prenosimo cijeli intervju Dražena Trlina, predsjednika Županijskog odbora HDZBIH Vrhbosna objavljen na web portalu klix.ba 19.09.2022.godine

Dražen Trlin, predsjednik sarajevskog HDZ-a (Foto: Privatni album)

Dražen Trlin, predsjednik sarajevskog HDZ-a (Foto: Privatni album)

Predizborna utrka u Bosni i Hercegovini je u zamahu, a do 2. oktobra tokom trajanja predizborne kampanje gotovo pa sigurno će donijeti okršaje između različitih partija, ali i političih pojedinaca.

Kao što je od ranije poznato, na ovim izborima državljani BiH imat će priliku glasati za nekoliko nivoa vlasti, tačnije Predsjedništvo BiH, entitetske parlamente, ali i kantonalne skupštine.

Svaki od ovih nivoa donijet će podjednako zanimljive utrke, a kao što se i očekuje naročito bi trebalo biti interesantno u glavnom gradu gdje su svoje liste prijavile brojne političke opcije.

Jedna od opcija koja će učestvovati u izborima za Skupštinu Kantona Sarajevo je i HDZ Bosne i Hercegovine koji će na ovim izborima u Sarajevu, u okviru šire koalicije, na listama ponuditi ukupno 28 kandidata. Tim povodom za Klix.ba govorio je nosilac liste Dražen Trlin i ujedno predsjednik kantonalne organizacije HDZ-a u Sarajevu.

HDZ Bosne i Hercegovine će u okviru Općih izbora imati svoje kandidate na listi za Skupštinu Kantona Sarajevo, tačnije 28 kandidata. Koliko se kandidatska lista razlikuje u odnosu na prošli izborni ciklus, da li je okrenuta prema mlađim kadrovima?

Kao jedina politička stranka hrvatskog naroda u Sarajevu, uvijek izlazimo na izbore, za sve razine vlasti. Također, svaki izborni ciklus trudimo se naše liste obogatiti što mlađim i obrazovanijim ljudima kako iz Mladeži HDZBiH tako i Zajednice žena HDZ BiH koje su sastavni dio Županijske organizacije. Naravno, takav je slučaj i s listom za ovogodišnje izbore.

Uprkos značaju stranke na višim nivoima vlasti, HDZ u Sarajevskom kantonu često je bio na margini uz povremene “incidente” koji su uključivali jedno mjesto u općinskim vijećima. Šta su glavni razlozi lošeg izbornog rezultata? Iako je Hrvata u Sarajevu manje nego ranije, činjenica je da dosta njih glasa i za druge stranke. Zašto je to tako i zašto im HDZ nije tako privlačan kao što je to slučaj u nekim drugim sredinama?

Ne bih to nazvao “incidentima”. Moramo biti iskreni i kazati kako je veliki broj Hrvata, nažalost, napustio glavni grad, dok se ukupan broj žitelja Sarajeva, s pravom glasa, višestruko povećao. Pojedine sarajevske općine ukupno sada imaju mnogo više stanovnika nego prije 10 godina.

Samim tim i izborni prag je daleko veći i teže je participirati u vlasti. Također, pojedini Hrvati glasaju i za druge političke stranke, na što svakako svi imamo pravo. Procentualno, ipak još uvijek većina Hrvata u Sarajevu glasa za HDZ BiH, pa ne bih kazao da HDZ BiH nije privlačan.

HDZ je osnovan u Sarajevu. Koliko je stranka mostarska, toliko je de facto bila i sarajevska. To danas nije slučaj, i na neki način se stranka udaljila od grada, ali i grad od stranke. Da li je sarajevski HDZ postao žrtva politike na višim nivoima i shvatanja percepcije stranke kroz prizmu priča o Izbornom zakonu i drugim problemima koji se prije svega tiču viših nivoa vlasti. Postoji li problem približavanja stranke svakodnevnim problemima svih građana bez obzira na etničku pripadnost, problemima koji su vezani za kantonalni nivo vlasti i ne tiču se visoke politike i nacionalnih pitanja?

HDZ BiH je osnovana u Sarajevu, na što smo neizmjerno ponosni. I ne bih se složio s Vama da je stranka “mostarska”, HDZ BiH je stranka svih Hrvata Bosne i Hercegovine, jer mi imamo dužnosnike iz svih krajeva naše domovine, na svim razinama, i ova stranka pripada svima, te se tako i ponaša.

Kao predsjednik Vrhbosanske županijske organizacije HDZ BiH, moram istaknuti kako su sve županijske organizacije jednako tretirane i uvažavane, bez preferiranja ili zapostavljanja bilo koje. Nažalost, trenutno izborno zakonodavstvo pruža mogućnost da se Hrvatima, kao jednom od tri konstitutivna naroda u BiH uzurpira ustavom garantirano pravo na jednakopravnost i legitimno predstavljanje te nameću rješenja koja su u interesu većinskog bošnjačkog naroda.

Zašto sarajevski Hrvati ne bi dali svog predstavnika za sve razine vlasti i tako pridonijeli poboljšanju kvalitete života svih žitelja, i našeg grada, i BiH. Podsjećam kako su Hrvati Sarajeva stali u obranu svog grada i države. 103 bojovnika HVO-a Sarajeva, u čijim redovima su bili pripadnici svih naroda, ne samo Hrvati, položilo je svoje živote u odbrani Sarajeva i naravno da nas zanima lokalna politika, jer ona se tiče svih nas koji volimo i živimo u ovom gradu.

Trlin: Lokalna politika se tiče svih nas koji živimo u Sarajevu (Foto: I. L./Klix.ba)
Trlin: Lokalna politika se tiče svih nas koji živimo u Sarajevu (Foto: I. L./Klix.ba)

Nadovezat ću se na zadnji dio ovog vašeg pitanja, gdje pitate postoji li problem približavanja stranke svakodnevnim pitanjima građana koji su vezani za kantonalnu razinu vlasti. Sami ste kazali da Vrhbosanski HDZ BiH nije dio ni kantonalne niti jedne općinske vlasti u Sarajevu, stoga mi i ne možemo učestvovati u rješavanju svakodnevnih problema građana ovoga grada za koje su zadužene te razine vlasti, no to ne znači da mi na svoj način, kroz stranačku strukturu ne rješavamo određene probleme, onoliko koliko smo u mogućnosti.

Ne možemo osigurati popravak rasvjete, vodovoda ili riješiti, primjera, bilo koji drugi komunalni problem, ali možemo, ako znamo da je neki naš član u potrebi, osigurati da dobije pomoć, možemo pomoći u plaćanju školarine, organizirali smo se za vrijeme lockdowna, koji je bio uveden u našemu gradu zbog pandemije izazvane koronavirusom, da niti jedan naš član ne bude izoliran i odsječen od svijeta, da mu budu dostupni lijekovi i hrana, ne samo za članove, nego za sve one koji su nam se javili i bili u takvoj potrebi. Vrhbosanski HDZ BiH ima jako povezano članstvo, te kroz taj osjećaj zajedništva, nastojimo jedni drugima pomoći.

Prethodni izborni ciklus stranke s hrvatskim predznakom nastupale su na dvije odvojene liste. Ovaj put,postoji samo jedna lista. Šta se dogodilo u međuvremenu. Okrupnjavanje ili gašenje pojedinih stranaka?

Složena politička situacija u Bosni i Hercegovini, manjkavosti izbornog zakonodavstva i sve izraženiji izborni inženjering kojim se nastoje preglasati legitimni predstavnici hrvatskog naroda, okupilo je sve stranke sa hrvatskim predznakom kako bi taj pokušaj spriječile.

Stranke okupljene oko HNS-a nastupaju zajedno u Sarajevu (Foto: G. Š./Klix.ba)
Stranke okupljene oko HNS-a nastupaju zajedno u Sarajevu (Foto: G. Š./Klix.ba)

U prijašnjim izbornim ciklusima, bilo je određenih stranaka s hrvatskim predznakom koje su kratkoročno poslužile svrsi, odnosno dokle su bile potrebne političkom Sarajevu. Danas takvih satelita nema te smo okupljeni oko Hrvatskog narodnog sabora i snagom zajedništva zajednički nastupamo. Ono čemu teže sve stranke HNS-a BiH jeste da kroz nužnu reformu Izbornog zakona BiH dođemo na istu poziciju političkog pluralizma koju imaju druga dva konstitutivna naroda u BiH.

Okupljate stranke s hrvatskim predznakom, ali da li se u razgovoru s rukovodstvom stranke razmišljalo o odstupanju od ovakve matrice u sredinama s većinski bošnjačkim stanovništvom. Postoje li političke opcije u Sarajevu koje bi mogle biti kompatibilne s vizijom kakvu kantonalni ogranak HDZ-a ima o glavnom gradu i njegovom okolinom?

Kada se promišljalo o predstojećim izborima i kandidatima za iste, vrlo je jasno postalo, kao što sam već naveo u odgovoru na prethodno pitanje, da će stranke HNS-a izaći s jedinstvenim listama na svim razinama, tako da na skoro svim listama za sve razine vlasti imate takoreći mješovite liste sastavljene od kandidata svih stranaka HNS-a, ne samo HDZ-a.

Svim tim kandidatima je zajedničko to što imaju jedan glavni cilj: osigurati poštivanje prava Hrvata, jednakopravnost i jednakost u svim segmentima života. Do sada niti jedna stranka izvan HNS-a nije u svome izbornom programu navela pa čak niti kao minoran cilj ovo što sam naveo da je nama glavnica, niti jedna stranka nije istupila i kazala kako se Hrvatima moraju osigurati jednaka prava koja uživaju druga dva naroda. Nitko ne vidi problem u tome što niti nakon 27 godina od završetka rata sarajevski HVO ne može podignuti obilježje svojim palim braniteljima.

Spomenik HVO-u i dalje izaziva rasprave (Foto: Klix.ba)
Spomenik HVO-u i dalje izaziva rasprave (Foto: Klix.ba)

Zbog svega navedenog, ne vidim niti jednu stranku u Sarajevu koja bi mogla biti iole kompatibilna s našom politikom i djelovanjem u ovome gradu, ali je uvijek moguće razgovarati.

Kako gledate lično, ali i kao jedan od političkih zvaničnika na upravljačke procese u Kantonu Sarajevo. Šta mislite o radu Trojke, premijera Edina Forte pa i gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić. Kako vi kao političar, čovjek vezan za Sarajevo, gledate na glavni grad i kakvu viziju grada imate?

Ja sam, prvenstveno, dijete ovog grada. Moja cijela obitelj i ja prošli smo svaki trenutak pakla tokom opsade Sarajeva. Ljubav koju osjećam prema ovom gradu nitko mi ne može oduzeti niti osporavati, a osobno i kao političar, želim da Sarajevo napreduje, bude otvoren za sve, pravi europski grad.

Iz HDZ-a u Sarajevu kritički posmatraju rad vlade (Foto: T. S./Klix.ba)
Iz HDZ-a u Sarajevu kritički posmatraju rad vlade (Foto: T. S./Klix.ba)

U tom svjetlu, dobronamjerno i kritički se odnosim prema radu Trojke, gradonačelnice Karić i premijera Forte. Smatram da Trojka vodi grad na jedan “anemičan” način, bez prave energije koju su nam nudili prije nego što su preuzeli vlast, s puno populizma i PR-a koji ne potkrepljuje njihove rezultate.

Na višim nivoima vlasti, HDZ se neminovno veže za SDA. Hipotetički gledano, da HDZ uđe u Skupštinu Kantona Sarajevo i da formiranje vlasti ovisi o vama, da li bi HDZ slijedio formiranje vlasti po tzv. vertikali ili bi imao drugi način gledanja na formiranje vlasti na kantonalnom nivou?

HDZ BiH u kojem god mjestu je na vlasti, na bilo kojoj razini, uvijek radi i djeluje u najboljem interesu hrvatskoga naroda, tako bi bilo i u ovoj Vašoj “hipotetičkoj” situaciji. Treba dobro razmotriti svaki prijedlog, svaku opciju i postupiti kako sam već naveo.

Dragan Čović, HDZ, ali i HNS često govore o teritorijalnom preustroju Federacije Bosne i Hercegovine. U bližem području Sarajeva postoje gradovi koji tradicionalno stoljećima gravitiraju prema glavnom gradu BiH. Kulturno, finansijski, pa i u zdravstvu. To su Kiseljak, Kreševo i Olovo. Igrom slučaja, ovi gradovi su završili u SBK odnosno ZDK. Da li su političke partije zrele da razmišljaju o manjim preustrojima kantona u kojima bi određene sredine, kao što je npr. Kiseljak pripale Kantonu Sarajevo? Da li bi se time poboljšao i položaj stranke na kantonalnom nivou i koliko bi se poboljšao kvalitet života stanovnika. Kakvo mišljenje imate o ovakvom rješenju i koliko je ono prihvatljivo?

Svi se slažemo da je ovakav koncept Federacije nefunkcionalan i glomazan. Imamo deset županija, isto toliko vlada. Neophodno je smanjenje tog broja, administracije, a to se može postići samo unutarnjim dogovorom konstitutivnih naroda, u Federaciji i na razini cijele BiH, sve u skladu s Ustavom BiH.

Mogu li u budućnosti neki gradovi postati dio KS? (Foto: Fzs.ba)
Mogu li u budućnosti neki gradovi postati dio KS? (Foto: Fzs.ba)

Često se u medijima, pri samom spomenu teritorijalnog preustroja, pokrene hajka i prozivanje da HNS ruši državu ili poziva na “treći entitet”. To je vrlo negativna i maliciozna interpretacija koje je štetna za sve.

Kad je riječ o teritorijalnom preustroju Federacije Bosne i Hercegovini, ovdje je jednostavno riječ o reorganizaciji Federacije, u smislu povećanja njene učinkovitosti kroz objedinjavanje nekih županija u regije, sve u skladu s Ustavom. Kako sam rekao, potreban nam je unutarnji dogovor, a uz pomoć prijatelja iz međunarodne zajednice, to se može realizirati.

Moramo svi raditi u interesu naše domovine Bosne i Hercegovine, zemlje koja je prelijepa i u kojoj se svi trebaju osjećati ugodno, a ne marginalizirano. Takvi preustroji bi, smatram, olakšali život stanovništvo, a to treba biti cilj svake stranke u BiH. Moramo imati svi takvu vrstu političke zrelosti, to je naša obveza.

Kako ste zadovoljni odnosom predsjednika stranke Dragana Čovića prema sarajevskom HDZ-u. Uslijed priče o Izbornom zakonu, preustroju Federacije BiH i drugim pitanjima koja se tiču viših nivoa, često se mogu čuti razmišljanja kako su sarajevski Hrvati žrtvovani zarad interesa HDZ-a u Hercegovini. Kako gledate na to, općenito na položaj stranke u Srednjoj Bosni, i tretman kakav Hrvati imaju u ovim krajevima prvenstveno u kontekstu odnosa s centralom stranke?

Vrlo sam zadovoljan odnosom predsjednika HDZ-a Dragana Čovića prema sarajevskom HDZ- u. Iako smo malobrojni, nikada nije razmatrana opcija da se Vrhbosanska županijska organizacija HDZ BiH ugasi. Time je HDZ BiH još jednom dokazao da je najveća stranka Hrvata u BiH, koja omogućava svakom pojedincu koji želi biti politički aktivan član da to i ostvari. Podrška sarajevskom HDZ-u očituje se i kroz naše brojne incijative koje su podržane, projekte koji su važni za očuvanje kulturnog i nacionalnog identiteta Hrvata Sarajeva.

Trlin: Zadovoljan sam odnosom Čovića prema sarajevskom HDZ-u (Foto: I. L./Klix.ba)
Trlin: Zadovoljan sam odnosom Čovića prema sarajevskom HDZ-u (Foto: I. L./Klix.ba)

Ne bih se složio s konstatacijom da su Hrvati Sarajeva žrtvovani, a dat ću vam i obrazloženje. Meni kao Hrvatu bitno je da nas u institucijama vlasti zastupaju legitimni predstavnici, koje su birali Hrvati, iz bilo koje političke opcije da dolazili ti predstavnici. Nije realno da Posavina koja ima 35.000 Hrvata bude u istoj poziciji kao na primjer Goražde koje trenutno broji osam Hrvata, a da te dvije regije jednako participiraju u vlasti. Volio bih da ovakvo pitanje postavite nekom predstavniku bošnjačke stranke, npr. iz Zapadne Hercegovine. Pitajte ga osjeća li se žrtvovano u ovom istom kontekstu.

Šta je dugoročni cilj HDZ-a u Sarajevu? Da li se stranka može svojim programom otvoriti i prema građanima koji nisu Hrvati i da li je to na neki način proces do kojeg će neminovno morati doći ukoliko stranka želi zadržati svoju ideju i u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, na nižim nivoima vlasti?

Hrvatska demokratska zajednica BiH je uvijek bila otvorena prema građanima Bosne i Hercegovine koji žele biti njeni članovi, bez obzira na to jesu li Hrvati ili pripadnici bilo kojeg drugog naroda. U tom smislu oduvijek smo bili otvoreni, a imam članove koji nisu Hrvati. Dugoročni cilj HDZ-a Sarajevo je participiranje u vlasti i nastavak izgradnje boljeg okruženja i života za Hrvate Sarajeva i sve žitelje našeg glavnog grada

Izvor: klix.ba.

Zajednica žena HDZ BiH Kraljica Katarina Kosača Vrhbosna predstavila kandidatkinje za predstojeće Opće izbore u Sarajevu

Zajednica žena Hrvatske demokratske zajednice BiH Kraljica Katarina Kosača Vrhbosna predstavila je na večerašnjem druženju kandidatkinje na listama za sve razine vlasti za predstojeće Opće izbore u Sarajevu.
Na samome početku, predsjednica Zajednice žena HDZ BIH Kraljica Katarina Kosača, Ana Rašo, pozdravila je nazočne i poželjela im dobrodošlicu. Kazala je također kako su žene, pored toga što su čuvarice ognjišta, obitelji, doma i naše Domovine, i predvodnice svih aktivnosti, što je posebno vidljivo u našoj županijskoj organizaciji.
Prilikom predstavljanja kandidatkinja, posebno je istaknula ponos što su žene nositeljice na dvije od četiri liste. Nositeljica liste za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH za izbornu jedinicu 3A je Nada Spasojević, dok je za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH za izbornu jedinicu 11 nositeljica liste Vesna Alagić. Na listi za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiHe za izbornu jedinicu 7 na drugome mjestu nalazi se Danijela Miloš. Potom je predstavila i kandidatkinje na listi za Skupštine kantona u Federaciji BiH – kanton 9, njih trinaest:

  1. Ana Rašo
  2. Adrijana Zarinković
  3. Valentina Pranjić
  4. Dijana Tomić
  5. Mihaela Vidović
  6. Ana Marić
  7. Dragana Bodulović
  8. Maja Gagović
  9. Dijana Smajlović
  10. Ljubica Šutalo
  11. Vera Zovko
  12. Marijana Elpez
  13. Maja Ćorić

Na kraju je pozvala sve nazočne da glasuju za naše kandidatkinje, te posebno istaknula potporu Zajednice žena Hrvatske demokratske zajednice BiH Kraljica Katarina Kosača Vrhbosna zajedničkoj kandidatkinji stranaka okupljenih u Hrvatskom narodnom saboru BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH gđi. Borjani Krišto.