Intervju: Dr. Dragan Čović za Fenu

Posljednja istraživanja pokazuju da je naš odnos prema svim dugim strankama s hrvatskim predznakom višestruko izražen, što znači da imamo pet puta više glasača i povjerenja glasača od svih drugih stranaka

1. Pred kraj smo izborne kampanje. Kako je ocjenjujete, s naglaskom na Vašu kampanju?

Točno smo na kraju kampanje, ostala su još dva ili tri dana do završetka naših aktivnosti, onda ulazimo u izbornu šutnju i izbore. Kampanja je bila jako učinkovita, barem što se tiče HDZ-a BiH i stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora. Do kraja smo ispoštovali naš kodeks koji smo usvojili na početku ovog izbornog procesa. Možemo bit jako zadovoljni odazivom na našim skupovima, obišli smo sve krajeve u BiH, te komunicirali s tisućama naših građana koji su vrlo aktivni bili u komentiranju onoga što im nudimo, kako oni procjenjuju svoj život. Nama je to bilo jako korisno kako bi mogli nadograditi neke elemente u samom tijeku kampanje, uvažavajući sve ono što čini realni život naših ljudi diljem BiH, u sredinama u kojima se živi izuzetno teško. Kampanja je okrenuta budućnosti uvažavajući ambijent u sredinama u kojim smo je provodili i ono što je vrlo važno posjećenost na našim skupovima bila je izvrsna, atmosfera jednako tako. Uz sve skupove smo obišli i one važnije institucije u tim mjestima na kojima smo razgovarali o aktualnim temama. Čitava kampanja je bila prihvatljiva za uvijete u BiH, iako nisam stigao sve detalje uvijek pratiti zbog svoje zauzetosti. Čini mi se da trend demokratizacije odnosa i kampanja možda prednjači u odnosu na sve druge aktivnosti koje danas radimo u BiH, tako da mogu biti zadovoljan kampanjom koju smo vodili i uopće kampanjom u BiH.

2. U kojim mjestima u BiH očekujete neupitnu pobjedu?

Što se tiče naše pobjede, ja sam siguran da u velikom broju općina u BiH u kojima imamo većinu, trebamo biti apsolutni pobjednici. Posljednja istraživanja pokazuju da je naš odnos prema svim dugim strankama s hrvatskim predznakom višestruko izražen, što znači da imamo pet puta više glasača i povjerenja glasača od svih drugih stranaka, iz Posavine, Brčkog, Domaljevca, Orašja, Odžaka, u Tuzlanskom kraju, Žepču, pobjeda u Republici Srpskoj, izvjesno je da ćemo imati dopredsjednika RS-a. Što se tiče Središnje Bosne u svim općinama s hrvatskom većinom dobiti ćemo uvjerljivo, u Hercegbosanskoj županiji jednako tako, u Zapadnoj Hercegovini rezultati su fantastični, kao i u Hercegovačko-neretvanskoj županiji gdje od Ravnog do Rame mislim da imamo uvjerljivu potporu glasačkog tijela Hrvata. Ja mislim da je pobjeda HDZ-a i stranaka okupljenih oko HNS-a i mene kao predsjedničkog kandidata uvjerljiva na ovim izborima i da ćemo upravo na tragu i na krilima takve jedne pobjede biti na svim razinama vlasti zajedno s partnerima iz bošnjačkog i srpskog naroda s kojima ćemo graditi tu vlast u BiH.

3. Predsjedništvo BiH je limitirano u nadležnostima u ekonomiji, osim što okvirno predlaže proračun institucija Bosne i Hercegovine i daje mandatara za sastav Vijeća ministara. Kome biste dali, odnosno kome ćete dati mandat da sastavi državnu vladu?

Predsjedništvo BiH nema pretjerane nadležnosti vezano za ekonomiju i uopće za gospodarstvo, ali ja sam siguran da ćemo mi birajući prave ljude u Vijeću ministara doći do pozicije da možemo imati jedan snažan utjecaj na pozitivne gospodarske i ekonomske trendove i tijekove u BiH. Što se tiče mandata za sastav nove vlade, odnosno Vijeća ministara, po redoslijedu koji je već utvrđen, on pripada bošnjačkom narodu, tako da ćemo se oko toga dogovoriti sa strankama koje imaju legitimitet bošnjačkog naroda, a naše je da zajedno s predsjedateljem Vijeća ministara usuglasim i sastav toga Vijeća s tri predstavnika hrvatskog naroda u tome vijeću. Tako da sam siguran da će Vijeće ministara imati apsolutnu potporu za razliku od onog kojeg imamo danas, u kojemu se stalno nastoji tražiti krivac za neke probleme i uglavnom se spriječavalo njegovo normalno funkcioniranje, tako da gosp. Bevanda kao predsjedatelj Vijeća ministara imao je jedan ogromni dodatni napor da pokuša na neki način u fazi kada nemate parlametarne većine upravljati ekonomskim sustavom BiH, koji je djelimično u nadležnosti Vijeća ministara da sa novom kadrovskom strukturom te potporom koju ćemo davati od strane sva tri člana Predsjedništva BiH, a ja ću barem nastojati da stvorimo jedan u potpunosti drugačiji ambijent i ozračje za raditi, predsjedatelja i članova Vijeća ministara.

4. Odgovor na ovo pitanje je nezahvalan ali se uvijek nameće: S kim biste voljeli surađivati u Predsjedništvu BiH a koga bi ste voljeli izbjeći?

To je privatna stvar. Pošto imam jedno ogromno iskustvo, vjerujem da predstavnici srpskog naroda – imamo dva kandidata koja će biti u poziciji da budu moje kolege u Predsjedništvu – su takvi da se s njima bez problema može surađivati. Naravno, uvijek bi čovjek volio imati nekoga normalnog sugovornika s kojim možete sjesti i razgovarati o svim temama, i teškim i lakim, ali BiH je tako uređena da morate poštovati volju hrvatskog, bošnjačkog i srpskog naroda, kao što ja očekujem da se uvažava glas Hrvata. Kod bošnjaka imamo tri kandidata koji sasvim ozbiljno konkuriraju za to mjesto i ja ne vidim razloga da ne bi mogao sa svakim od njih surađivati. Moj stil rada će biti da u Predsjedništvu BiH sve odluke postižemo konsenzusom. Nemamo potrebe za povlačenjem bilo kakvih privatnih interesa, iznosimo stavove o svojoj domovini Bosni i Hercegovini.

5.  U vanjskopolitičkom svijetu suradnja s kojim državama će biti Vaš prioritet? Primjera radi, koju ćete državu prvu posjetiti nakon eventualnog osvajanja mandata?

Što se tiče država u okruženju u zadnjih mjesec dana vodio sam prijateljske razgovore s predstavnicima prijateljskih država koji su dolazili u BiH. Ja sam siguran, s obzirom da je Predsjedništvo BiH nositelj vanjske politike da ćemo vrlo brzo na tragu poziva koji sam dobio, usmeno istina, napraviti jedan prioritet, kojim redoslijedom i kojom dinmikom ici vani i razgovarati i primati te predstavnike. Sasvim sigurno je da će moja posjeta prvo biti  Republici Hrvatskoj i Svetoj stolici, a iza toga svakako, to će biti Turska, to će biti zemlje Europske unije, zemlje s kojima sam već dogovorio ako posao završimo kako smo planirali. Da već na početku te godine posjetim te zemlje Europske unije kako bi vidjeli kojim putem i na koji način možemo stvoriti malo drugačiji ambijent i prilike u BiH, uvažavajući zemlje EU-a. Također sam već planirao posjetu Australiji, Novom Zelandu, Sjedinjenim američkim državama negdje u proljeće sljedeće godine.

6. Kako vidite rješenje za pitanje državne imovine i treba li BiH nakon rješenja tog pitanja ući u NATO savez?

Što se tiče Nato saveza ja ne vidim ni jednog razloga da BiH ne završi svoj posao kada je u pitanju Partnerstvo za mir i uopće NATO savez. Mislim da smo prokockali jednu priliku. Istini za volju moramo biti realni, mi u BiH ne gledamo blagonaklono prema ovoj asocijaciji i taj ulazak u NATO. Međutim, predstavnici srpskog naroda imaju svoj jasan stav, koji oni nekako uvezuju s predstavnicima Srbije i Rusije, a morat ćemo imati jednu snažnu aktivnost oko ovoga da naš euroatlanski put ne bude upitan. Pitanje vojne imovine ja ne vidim kao problem, više je pitanje opredjeljenja dali neko želi postaviti jednu jasnu dinamiku priključenja NATO savezu. Mi smo već odavno pozvani. Jasno nam je kazano: vrata su vam otvorena, uključite se kad želite u NATO savez, a što se mene tiče ja sam spreman već sutra riješiti sva pitanja koja se tiču vojne pokretne državne imovine i time otkloniti sve prepreke koje stoje na putu pristupanju Partnerstvu za mir i NATO savezu.

7. Ured visokog predstavnika Daytonska je institucija, implementator civilnog dijela Daytonskog sporazuma. Treba li ta institucija biti ukinuta ili je još potrebna u BiH?

Ja sam siguran da da je Ured  visokog predstavnika već odavno uradio svoj posao ovdje u BiH i da ga je trebalo zatvoriti, odnosno transformirati u jednu drugačiju formu, jer smatram da takvu instituciju OHR više ne koristi. Ja sam siguran da mi danas imamo, s obzirom da je već jedno vrijeme posebni predstavnik Europske unije uključen ovdje u Sarajevu, te na tragu našeg europskog puta, jačati instituciju posebnog predstavnika ovdje te s njom surađivati i dogovarati detalje oko kandidatskog statusa i kasnijeg priključenja, a što se tiče ureda OHR da ga je trebalo već odavno zatvoriti.

8. Predsjedništvo BiH ovlašteni je predlagač zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH. Koje zakonske prijedloge ili izmjene zakona namjeravate predložiti na glasovanje i usvajanje u PS BiH?

Što se tiče predlaganja zakona u ime Predsjedništva BiH, ja mislim da to nije dobra praksa. Unatoč tome što taj ured ima određene ovlasti, mi imamo izvršnu i zakonodavnu vlast i ja ne vidim ni jednog razloga da članovi Predsjedništva predlažu zakone ako već imamo svoje predstavnike u oba doma Parlamenta BiH. Mislim da imamo dovoljno razrađene, paramentarne i zakonodavne infrastrukture koja treba predlagati zakone, ali određene ideje o određenim zakonima, svakako. Mislim da ključni zagovori našeg hrvatskog odgovora, koje nudimo javnosti je upravo bio pravna država tako da prije svega u tom segmentu moramo urediti BiH. Naš odgovor je promjena Ustava, reorganizacija izbornog zakona je nužna zbog odluke suda u Strasbourgu, odnosno presude našeg Ustavnog suda na razini BiH, tako da ćemo prije svega ići u tome pravcu. Naravno, ono što nam je jako važno to je gospodarstvo. Siguran sam da moramo opustiti odnose kada je u pitanju zakonodavstvo kako bi upravo tome gospodarstuvu u BiH dali jedan novi zamah. Ja ću kao član Predsjedništva BiH inzistirati od onih u Vijeću ministara, odnosno u parlamentu koji i predlažu i rade izmjene i dopune zakona, mislim da ću biti vrlo aktivan.

9. Za koje pitanje biste povukli vitalni interes u Predsjedništvu BiH?

Ja se nadam da pitanje vitalnog nacionalnog interesa neću morati povući u ove četiri godine mandata, a u osnovi bi ga uvijek povukao kada je ugrožen interes BiH.